Povijest

Tragovi naseljenosti ljudi u brinjskom kraju sežu u pradavna vremena. Potvrđuju to neki svojedobno otkriveni nalazi iz prapovijesti, npr. na lokalitetu Humac nedaleko Brinja gdje svako malo i obična krtica izbaci pokoju posudicu ili narukvicu prastanovnika ovog područja. Pretpostavlja se da su tu živjeli pripadnici Ilirskog plemena  Japodi, a prema nekim pisanim tragovima, mjesto se iz doba Rimljana, zvalo Monetium.

Samo Brinje, današnjeg naziva, prvi se put spominje davne 1343. godine, a najuvrježenije tumačenje kaže da je samo ime nastalo prema čakavskom izrazu „ brnja“ nazivu za ljekovitu biljku borovicu ili klek, koje ovdje ima u izobilju.

Odrasli na tvrdom kamenu, ljudima ovog kraja, poznate su sve njegove tajne. Diljem svijeta bili su poznati i priznati mineri i graditelji cesta i tunela. Kaže se da ne postoji tunel na svijetu u čijoj gradnji nije sudjelovao bar jedan Brinjak. Zato danas, u središtu Brinja, ponosno stoji brončani miner, djelo akademskog kipara Koste Angelini Radovanija.

Preko malenog potoka Gate-Jaruge, u samom središtu Brinja, prije više od 200 godina, točnije 1801.godine, brinjski i primorski kamenoresci , izradili su kameni most sa sunčanim satom, koji je za rekonstrukcije dobio i kamenu kuglu.

Nekada davno, brinjskom se dolinom, čuo zvuk kamenih mlinskih kola, koja su se okretala na mnogobrojnim brzacima krških voda. Do današnjih je dana, sačuvan jedan takav, mlin žličar čija se kamena kola  još uvijek mogu trgnuti iz pospanosti.

Kuće pokrivene šindrom, građene od kamena i drveta, karakteristika su ovog podneblja, a u današnje je vrijeme to posebno zaštićena tradicijska arhitektura.

O dugoj povijesti bavljenja drvoprerađivačkom djelatnošću,  svjedoči još jedan spomenik zaštićen kao kulturno dobro Republike Hrvatske,  stacionirani lokomobil, jedan od  samo 10-ak na području cijele Hrvatske.

Brinjski se kraj ponosi i poznatim povijesnim ličnostima, od prosvjetno-pedagoških zaslužnika, preko književnika i pjesnika, hrabrih junaka  kroz mnogobrojne ratove, preko povjesničara, do poznatog svećenika Marka Mesića, osloboditelja Like od Osmanlija, čija se bista nalazi na ulazu u župnu crkvu.

Bogatstvo života zadržalo se do današnjih dana. Uspješna sportska društva, mnogobrojne udruge i zavičajni klubovi, svojim predanim radom doprinose očuvanju baštine i raznolikosti života na ovom području.

error: Content is protected !!